
Održan 5. Međunarodni skup kožara i obućara u Varaždinu
Automatizacijom i novim tehnologijama do veće produktivnosti u kožarsko-prerađivačkoj industriji
Udruženje kožarsko-prerađivačke industrije Hrvatske gospodarske komore organiziralo je 5. Međunarodni skup proizvođača kože i proizvoda od kože koji se održao 21. studenoga 2018. u prostorima Sveučilišta Sjever u Varaždinu.
Obzirom da je ova industrijska grana jedna od najmanje automatiziranih industrija te joj je potreban tehnološki napredak ovogodišnja tema bila je automatizacija i nove tehnologije.
U uvodnom govoru obratio se izv.prof.Vlado Tropša, prorektor za nastavu i studentska pitanja Sveučilišta Sjever Varaždin koji je istaknuo da je suradnja poduzetnika i akademske zajednice nužna za napredak gospodarstva, te da mu je drago vidjeti toliki broj gospodarstvenika na ovome skupu .
Direktorica Sektora za industriju HGK Tajana Kesić Šapić iskazala je zadovoljstvo da je organiziranje Međunarodnog skupa kožara i obućara postalo tradicionalno godišnje okupljanje industrije, akademske zajednice, stručnjaka iz pojedinih tema i studenata. Naglasila je da su inovacije, istraživanje i stručno obrazovan kadar ključ uspjeha svake industrije.
Gradonačelnik Grada Varaždina Ivan Čehok pozdravio je prisutne iskazao zadovoljstvo što se ovakav skup održava u Varaždinu.
Ova industrija jedna je od najznačajnijih na ovome području , te zapošljava veliki broj ljudi.
Partneri ovogodišnjeg Međunarodnog skupa bili su Sveučilište Sjever Varaždin, Hrvatsko društvo kožara i obućara, Šivanol d.o.o i Tekstilno-tehnološki fakultet.
Predsjednik Udruženja Mario Lešina, održao je uvod u temu te istaknuo da su automatizacija, novi softwarei za praćenje proizvodnje i digitalizacija procesa u tvrtkama bitni za unapređenje i ubrzavanje poslovanja, a ujedno su važni i za smanjenje ukupnih troškova proizvodnje i pružanja usluga, što je također izazov ali i prilika za kožarsko-prerađivačku industriju.
Prvi dio skupa bio je rezerviran za predstavljanja novih tehnologija, automatizaciju i softwerskih riješenja.
Prof. dr. sc. Zenun Skenderi predstavio je istraživački projekt Hrvatske zaklade za znanost “Udobnost i antimikrobna svojstva tekstila i obuće”.
Kamen Nedyalkov JUKI CENTRAL EUROPE Sp. z.o o.iz Poljske održao je dvije prezentacije, prvo je predstavio novi automat sa rotirajućom šivaćom glavom: AMS251 i JANET – Program (Software) za praćenje proizvodnje u svim segmentima.
Strojevi su kreirani u suradnji sa stručnjacima za razvoj šivaćih strojeva. Visoki stupanj automatizacije omogućava kontrolu i visoku produktivnost proizvodnih linija kao i prilagodljivost potrebama proizvoda. Pogodni su u proizvodnji izrade kožnih presvlaka za autoindustriju, galanteriju modne industrije. Brzina šivanja je 67 % veća u odnosu na radnika.
Rainer Wolf iz Global International B.V. iz Nizozemske predstavio je STROBEL 441-novu tehnologiju programiranja, te novu generaciju GLOBAL LP 8970.
Strojevi su izvedeni prema zahtjevima proizvođača obuće. Vrlo su prilagodljive u proizvodnji obuće. Uz naglasak da su i prihvatljivih cijena. Omogućuju optimalizaciju proizvodnog procesa i ne ovise o vještini radnika. Ne treba naglašavati da se time povećava i produktivnost. Uređaji se mogu dobiti na probu.
Određenim programima omogućena je potpuna kontrola rada radnika, te se postiže potpuna iskoristivost stroja, omogućena je kontrola u svakom momentu i brza reakcija na nastali problem.
Na skupu su, uz zemlju domaćina, sudjelovali i predstavnici gospodarskih komora iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.
Poslovni tajnik Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije HGK Branka Prišlić prezentirala je globalne trendove u proizvodnji i distribuciji obuće te istaknula kako u posljednjih 10 godina Europa bilježi rast izvoza za 2,4%, a Azija pad za 1,4%.
Prosječna izvozna cijena obuće iz Azije je u posljednjih 10 godina porasla za 60%.
Najveći proizvođač i dalje je Kina koje proizvede 57,5% obuće u svijetu.
U kožarsko-prerađivačkoj industriji RH zaposleno je 9 996 osoba i to skoro 80 % u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji.
U ovoj djelatnosti registrirano je 139 tvrtki, dok ukupni prihod iznosi 3.383.979.845 kuna . Nažalost plaće su u ovom sektoru među najnižima, pa je tako prosječna neto plaća u 2017. godini iznosila 3 821 kunu.
Stanje u kožarsko-prerađivačkoj industriji BIH prezentirao je Radovan Pazurević, Potpredsjednik Asocijacije tekstila, odjeće, kože i obuće u VTK BIH koji je ukazao na to da su tvrtke ove djelatnosti u BIH većinom male i srednje tvrtke i najviše orijentirane na LOHN poslove no, da se svakako trebaju okrenuti razvoju proizvodnih procesa, kvalitete i razvoju vlastitog proizvoda.
Aleksandra Mihajlović Bjelić, sekretar Udruženja tekstila, kože i obuće Privredne komore Entiteta Republika Srpska – Bosna i Hercegovina prezentirala je najznačajnije tvrtke ove djelatnosti.
Milorad Vasiljević-sekretar Udruženja za industriju tekstila, odjeće, kože i obuće Privredne komore Srbije rekao je da je u obućarskoj industriji je registrirano 300 poduzeća, u kojima radi oko 15.000 radnika, uglavnom ženska radna snaga. Ova industrijska grana je izvozno orijentirana, a i uvozno je ovisna. Proizvođači obuće su primorani da uvoze i osnovnu sirovinu za proizvodnju obuće (kožu, svih vrsta), koje nema na domaćem trišžtu. Prerađivački kapaciteti za štavlјenje kože u Srbiji su .zatvoreni, a proizvođači kožne galanterije i obuće kožu uglavnom uvoze iz Italije ili iz Turske.
Iz ovih izlaganja možemo zaključiti da su problemi kožarsko obućarske industrije vrlo slični u ovoj regiji. Nedostatak bazne industrije, visoka opterećenost gospodarstva davanjima prema državi, nedostatak stručne radne snage kao i problem obrazovanja stručnih kadrova. Niske plaće su i dalje problem ove industrije.
U sklopu skupa održana je izložba radova učenika srednjih strukovnih škola iz Čakovca, Varaždina i Zagreba ali i studenata Tekstilno-tehnološkog fakulteta.
Predsjednik Udruženja Mario Lešina, zaključio je da automatizacijom i novim tehnologijama tvrtke omogućavaju veću produktivnosti ali i bolju kvalitetu.
Posječenost i veliki interes sudionika pokazuje da je skup opravdao svoje inicijative, te vjerujemo da čini dobar temelj za nastavak suradnje zainteresiranih proizvođača kao i struke u cjelini.